Osnove maziva:

Maziva se definiraju kao plinovite, tekuće i čvrste materije koje smanjuju trenje između površina metala, koji se nalaze u relativnom kretanju, što (istodobno) omogućuje prijenos snage i topline te hlađenje, kako bi se metalni dijelovi zaštitili od trošenja i korozije.

Maziva se dijele u dvije osnovne skupine: 1. maziva ulja i 2. mazive masti.

- Maziva ulja se proizvode od baznih ulja i odgovarajućih paketa aditiva.

- Mazive masti se proizvode od baznih ulja, odgovarajućih paketa aditiva te ugušćivača.

Za sva maziva vrijedi pravilo: bazna ulja + odgovarajući paket aditiva = maziva ulja + ugušćivači = mazive masti

S obzirom na to da postoji više vrsta baznih ulja, paketa aditiva i ugušćivača za proizvodnju mazivih ulja i mazivih masti, navest će se nekoliko osnovnih pojmova u vezi s tim komponentama.

| Bazna ulja:

Sva se bazna ulja mogu svrstati u četiri osnovne skupine:

- mineralna bazna ulja, koja se dobivaju rafiniranjem nafte. U ovu grupu pripadaju naftenska i parafinska bazna ulja. Ovisno o svojim svojstvima, rabe se za proizvodnju motornih, redukcijskih, turbinskih, kompresorskih i ostalih ulja te za proizvodnju mazivih masti.

- hidrokrekirana ulja dobivaju se daljim procesom hidrokrekiranja u kojemu dolazi do transformacije nepoželjnih jedinica u poželjne ugljikovodične strukture. Najviše se rabe u proizvodnji modernih lakoprotočnih motornih ulja novije generacije.

- sintetička bazna ulja dobivaju se procesom kemijskih sinteza. Zbog svojih se prednosti (visoka oksidacijska i termička stabilnost, niska isparivost, niski sadržaj koksa, visoka točka paljenja, niska točka tečenja te dobra viskozno-temperaturna svojstva) primjenjuju u proizvodnji modernih motornih ulja, kompresorskih i hipoidnih ulja, ulja za dvotaktne motore, tekućine za kočnice i slično.

- biljna bazna ulja (ricinusovo, repičino, pamučno, palmino i sl.) osnova su u proizvodnji maziva kad se zahtijeva čuvanje okoliša od zagađivanja.

| Aditivi:

Aditivi su materije koje se u kombinaciji - paketu, ovisno o vrsti maziva, dodaju mazivima radi poboljšanja kvalitete ili stvaranja nekoga njegova novog svojstva, a mogu se podijeliti, ovisno o njihovim karakteristikama i ulogama, u sljedeće osnovne skupine:

- depresanti točke tečenja, poboljšivači točke tečenja s ulogom da omoguće rad motora - postrojenja na nižim temperaturama - snizuju točku tečenja ulja.

- impruveri - poboljšivači indeksa viskoznosti za poboljšanje indeksa viskoznosti ulja, kao jedne od njegovih najvažnijih karakteristika, jer omogućuju stabilan indeks viskoznosti ulja s obzirom na promjenu temperature.

- antipjenušavci, sprečavaju pjenjenje ulja što može biti iznimno nepovoljno poglavito u hidrauličnim i redukcijskim uljima, jer pjena pogoršava podmazivanje i uzrokuje gubitak prijenosa snage u hidrauličnim sustavima.

- polarni aditivi za poboljšanje mazivih svojstava ulja i modifikaciju trenja. U motornim uljima smanjuju trenje što pridonosi smanjenju potrošnje goriva.

- AW aditiv za manje trošenje, a metalna komponenta mu je uglavnom cink. Najučinkovitiji je na visokim temperaturama (većima od 150°C) na kojima značajno smanjuje koeficijent trenja i intenzitet trošenja.

- EP aditiv za zaštitu od ekstremno visokih pritisaka i udarnih opterećenja. Primjenjuje se za zaštitu od visokih lokalnih pritisaka i udarnih opterećenja u uvjetima graničnog podmazivanja.

- antioksidantni aditivi za zaštitu od oksidacije, povećavaju stabilnost ulja pri djelovanju kisika.

- inhibitori korozije aditivi za zaštitu od korozije, štite metalne dijelove motora stroja koji su izloženi koroziji.

- detergentni aditivi omogućuju ulju da čisti dijelove motora stroja od proizvoda oksidacije i ne dopušta da se nakupljaju i talože na vitalnim površinama motora stroja. Osim toga, imaju sposobnost neutraliziranja kemijski agresivne kiseline proizvoda nastalih sagorijevanjem goriva s povećanim sadržajem sumpora.

- disperzantni aditivi imaju ulogu da drže u disperziji proizvode u motoru - stroju nastale oksidacijom ulja (smole, čađ) u uvjetima niskih i srednjih radnih temperatura. Imaju i deterdžentna svojstva odnosno sposobnost rastvaranja smolasto - asfaltnih taloga i uljnog mulja.

- deaktivatori metala reduciraju katalički utjecaj metala na oksidaciju ulja, odnosno razlažu proizvode oksidacije i prekidaju njihove štetne reakcije.

- aditivi emulgatori najvažniji su dodaci emulzijskim uljima za obradu metala, koja s vodom tvore mliječnobijelu emulziju. Zadatak im je da smanje površinsku napetost i osiguraju stvaranje stabilne emulzije.

- aditivi deemulgatori sprečavaju stvaranje emulzije ako voda prodre u sustav.

| Ugušćivači za mazive masti:

Kako je poznato, bazno ulje + paket aditiva = mazivo ulje + ugušćivač = maziva mast iz čega slijedi da je maziva mast zapravo mazivo ulja u polutekućem, mekanom i krutom stanju, ovisno o sadržaju ili vrsti ugušćivača koji se dodaje u mazivo ulje.

Ugušćivači mogu biti:

- sapunski (kalcijevi, natrijevi, litijevi, barijevi, aluminijski itd.)

- kompleksni sapuni

- nesapunski (gel, bentonit, masnoće s anorganskim komponentama i sl.).

Mazive masti nose nazive prema ugušćivaču koji se koristi za njihovu proizvodnju:
- sapunske masti su kalcijeve, natrijeve, litijeve, grafitne i slično
- kompleksne nose naziv po kompleksnim sapunima koji se dodaju u ulje
- nesapunske mazive masti nose naziv po nesapunskim ugušćivačima (gel, betonit, masnoće s anorganskim komponentama i sl.).

| Osnovne karakteristike maziva:

1. Gustoća maziva, odnos mase i zapremine pri temperaturi od 15°C koja određuje koliko je u masi zapremine kg/m3.
2. Viskoznost je jedan od osnovnih kriterija za ocjenu kvalitete ulja. U praksi se koristi kinematička viskoznost na 40 i 100°C. Definira odnos dinamičke viskoznosti i gustoće maziva na određenoj temperaturi i uz određeni pritisak.
3. Indeks viskoznosti je empirijska vrijednost koja ukazuje na promjenu viskoznosti s promjenom temperature.
4. Točka paljenja je najniža temperatura do koje treba zagrijati neko ulje da bi se oslobođene pare trenutačno zapalile prinošenjem otvorenog plamena bez trajnog grijanja COC °C (točka paljenja).
5. Točka tečenja je najniža temperatura pri kojoj neko ulje još pokazuje tendenciju tečenja, a izražava se u °C.
6. Isparivost definira količinu koja ispari u određenom vremenu na određenoj temperaturi.
7. Ukupni bazni broj (TBN) definira se kao mjera alkalnosti koja potječe od svih materija u mazivu koje ima baznu reakciju mg KOH/mg uzorka ulja.

| Odabir maziva:

Vrlo su često potrošači korisnici maziva za postrojenja u dilemi koju vrstu maziva odabrati kao optimalnu s obzirom na namjenu, kvalitetu i cijenu. Na ovakve dvojbe nije lako dati jednostavan i precizan odgovor, pa potrošačima koje muče takvi problemi, preporučujemo jedan od tri moguća kriterija:

1. Preporuka proizvođača trošila (motor - stroj i sl.) ako potrošač korisnik ima
dokumentaciju o trošilu (stroju, motoru i sl.);
2. Odabir maziva prema viskoznoj gradaciji;
3. Odabir maziva prema područjima primjene, razini kvalitete odnosno prema radnim karakteristikama s tim da korisnik mora biti siguran da stvarna kvaliteta ulja
odgovara deklariranoj kvaliteti (originalni certifikat o kvaliteti proizvođača).